Snijeg ne paralizuje gradove već sistem: Građani Sarajeva plaćaju cijenu zbog godina pogrešnih prioriteta

Krenimo od početka i pomenutom javnom diskursu. Jedan od onih koji je sporno nastojao odgovoriti građanima na kritike je Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Naime, on je na društvenim mrežama objavio niz videa i fotografija iz pojedinih evropskih prijestolnioca poput Geteborga, Stockholma i sl., navodeći tom prilikom da su sniježne padavine pogodile i ove gradove koji su mnogo veći od Sarajeva izazvale velike probleme.

Šta Fazlagić nije naveo?

Čak je u jednom od opisa naveo da je Stockholm u totalnom kolapsu iako je u tom gradu napadalo manje od 20 cm snijega. Dodao je čak da se stanje sa snijegom nije moglo riješiti ni u Nizozemskoj također ističući da je mnogo veća od BiH.

Govoreći dalje o švedskoj prijestolnici, važno je istaći da je uvela revolucionarnu promjenu prioriteta poznatu kao "rodno ravnopravno čišćenje snijega". Analize su pokazale da se pješaci povređuju tri puta češće na ledu nego vozači automobila.

Zato Stockholm prvo čisti trotoare, biciklističke staze, prilaze školama i vrtiće, te trase javnog prijevoza, pa tek onda glavne saobraćajnice. Logika je jasna: automobil sa zimskim gumama i grijačima lakše će savladati 10 cm snijega nego pješak ili korisnik javnog prijevoza. U Sarajevu je logika obrnuta – prioritet je automobil, dok pješaci na stajalištima ostaju građani drugog reda.

Međutim, Fazlagić to u svojoj objavi nije naveo kao ni činjenicu da ovaj grad održava 4.000 ulica i za svako kašnjenje u čišćenju naplaćuje penale izvođačima radova.

Važno je istaći da su građani Sarajeva kritikovali kantonalne i lokalne vlasti zbog, kako ističu, neadekvatno očišćenih trotoara i saobraćajnica.

Dakle, iako nije direktno odgovorio građanima jasno je da ih je "prozvao" ovim objavama budući da su dio njih sporni komentari uz same fotografije i snimke, a koji imaju očitu dozu relativizacije problema s kojim se suočavaju građani u Sarajevu.

Njegov potez se može smatrati pokušajima da ironijom pokaže da je snijeg i nepogoda nakon njega zapravo realnost i puno bogatijih i većih sredina od Sarajeva i BiH.

Kapacitet Sarajeva i 80 radnika na čiščenju?

Međutim, vjerovatno nije bio svjestan da se time relativizuju pa čak i ismijavaju stvarni problemi zbog kojih je vlast kritikovana, a i zbog kojih su te kritike u velikoj mjeri i opravdane.

Na kritike građana su, s druge strane, predstavnici vlasti, ali i nadležnih komunalnih službi govorile da su radnici na terenu te da čiste punim kapacitetom.

Tako se u jednoj od objava Nihad Uk, premijer KS oglasio da je bio sa radnicima na terenu 14 sati navodeći da razumije nezadovoljne građane apelujući na razumijevanje jer se čisti punim kapacitetom.

A puni kapacitet za glavni grad Bosne i Hercegovine je, kako su dosad naveli iz KJKP "Rad" 80 radnika i 33 vozila što, mnogi bi se složili, nije brojka koja je dovoljna za Sarajevo koje je okruženo i padinskim dijelovima kojima je prvih dana padavina prijetio potpuni kolaps.

Zimska služba KJKP "Rad" svoj dio posla na glavnoj gradskoj longitudinali obavila je relativno efikasno – glavna saobraćajnica bila je prohodna, omogućavajući protok automobila. Međutim, tu priča o funkcionalnom gradu prestaje. Naravno, treba uzeti u obzir da Sarajevo ima hronični problem sa parkingom (kao i većina glavnih gradova), a neispravno parkirana vozila prave dosta problema zimiskim službama u čišćenju sporednih uslova. Tu su i ulice u strmim djelovima grada koje je jako teško sanirati.

U gradovima koji se sa sličnim ili težim zimama nose bez zastoja, snijeg se ne tretira kao vanredna okolnost, već kao predvidiv logistički zadatak. Razlika između Sarajeva i Beča ili Minhena nije u količini pahuljica, već u onome što se dešava na terenu – od prioriteta čišćenja do tehnologije koja čuva javni prijevoz.

Kolaps javnog prijevoza

S druge strane, javni gradski prijevoz je također nešto na šta su se građani žalili i koji je doživio kolaps. Prvenstveno su kritike bile usmjerene na odvijanje tramvajskog saobraćaja koji je, prvi dan kada je pao veliki snijeg u Sarajevu, bio potpuno obustavljen. Kako su nam tada rekli iz KJKP "Gras" šine su bile zatrpane, nije bilo dovoda struje. Čitatelji su se javljaju redakciji N1 navodeći da su bili česti zastoji i zbog toga jer su novi tramvaji iskakali iz šina.

Osim toga, bilježili su se i slučajevi kada su bili česti zastoji trolejbusa jer nisu mogli voziti po saobraćajnici pokrivenoj snijegom.

Komentar na to na društvenim mrežama dao je profesor sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu Adnan Mašić koji je stručno pojasnio da novi trolejbusi nabavljeni iz Bjelorusije imaju pogon na jednoj osovini.

Nije detaljnije pojašnjavao, ali to vjerovatno znači da zbog toga ne mogu voziti po snijegom zavejanom saobraćajnicom i da svako malo naprave zastoj u saobraćaju.

Govoreći dalje o tramvajima, ledena kiša koja je pala dan kasnije nakon velikog snijefa okovala je kontaktnu mrežu i šine, što je na jednom dijelu grada u potpunosti paraliziralo tramvajski saobraćaj. Još dramatičnija situacija odvijala se na stanicama. Iako su tramvaji i autobusi (tamo gdje su mogli) saobraćali, putnici su do njih morali dolaziti preko neočišćenih, zaleđenih platformi, riskirajući ozbiljne povrede.

Tramvajska stajlišta i danas se čiste i vrlo je jasno da se ne radi o tome da neko ne želi, već o tome da sistem nije organiziran na pravi način. Sigurno je da aktuelnim vlastima ne ide u prilog da grad izgleda ovako, ali treba napomenuti da ovaj problem ne postoji od ove godine. I dok nam određeni političari sa društvenih mreža poručuju da i u drugim gradovima dođe do kolapsa kada padnu velike količine snijega treba shvatiti da to jednostavno nije istina. Naravno, ne treba ni očekivati da nakon velikih padavina snijeg bude očišćen momentalno, ali da jedan grad u potpunosti stane, to je previše.

S druge strane, ministar saobraćaja KS Adnan Šteta se redovno oglašava na društvenim mrežama sa terena navodeći da obilazi radnike KJKP "Gras" uz čije, kaže, maksimalne napore javni gradski prijevoz funkcioniše.

Tako je danas u najnovijoj objavi rekao da na području cijelog grada funkcioniše 178 vozila javnog prijevoza prijevoznika "Gras", a uz njih i Centrotransa.

Rekao je i to da veliki izazov predstavljaju niske temperature i led.

A za niske temperature i klizave šine također postoji rješenje, a zastoj tramvaja zbog leda na žicama, kakav smo vidjeli u Sarajevu, u Minhenu i Cirihu smatra se nedopustivim sistemskim propustom. Minhenski javni prijevoz (MVG) koristi specijalna vozila koja premazuju kontaktnu mrežu sredstvom protiv smrzavanja prije najavljene ledene kiše.

Također, tramvajske skretnice imaju i ugrađene grijače koji se automatski pale kad temperatura padne, sprečavajući iskakanje tramvaja iz šina. Međutim, ova druga solucija trenutno djeluje nedostižno za sistem koji je u Sarajevu zastupljen, ali i o prvoj bi nadležni mogli razmisliti.

Kada govorimo dalje o održavanju grada za vrijeme nepovoljnih vremenskih prilika, važno je istaći da Beč čisti armija od 1.400 radnika, postoji i specijalni premaz, tzv. "mokro soljenje" – smjesu koja se odmah lijepi za asfalt i djeluje efikasnije na niskim temperaturama, za razliku od suhe soli koja se u Sarajevu često raznosi vjetrom prije nego što djeluje.

Također, osim navedenog broja radnika u tom istom Beču na ulicama je više od 350 vozila, uz mogućnost aktivacije dodatnih 1.000 vozila privatnih izvođača. Poređenja radi, Sarajevo u sezonu često ulazi sa svega 33 do 40 vozila kako smo već naveli.

Štetine objave nisu sporne, ali je problematično što ne odgovara na brojne pozive novinara N1 koji su mu slali upite za gostovanje u našem mediju, a smatramo da bi, kao nadležni ministar, bilo i više nego korektno da to učini.

Mnogo je pitanja koje bi putem našeg medija mu i građani Sarajeva postavili, a koja svakodnevno primimo u velikom broju kao redakcija.

Odgovornost i transparentnost: lekcije iz Helsinkija i Osla

Osim toga, u cijeloj ovoj priči, ključna razlika je i u odgovornosti. U Helsinkiju i Oslu, privatni izvođači i gradske službe su pod strogim GPS nadzorom. Građani putem aplikacije vide gdje su grtalice u realnom vremenu. Ako ulica ili stanica nisu očišćeni u ugovorenom roku, sistem automatski generiše novčane kazne. Nema potrebe da inspekcija izlazi na teren i piše naloge – tehnologija to radi sama.

Dakle, nije potrebno da inspekcija "pješke" utvrđuje (ne)urađeno kao što je to slučaj u glavnom bh. gradu.

Primjeri evropskih metropola jasno poručuju: snijeg sam po sebi ne zaustavlja gradove. Zaustavlja ih nedostatak organizacije, ulaganja i jasnih prioriteta.

Sarajevski model, u kojem je "očišćen grad" sinonim za "očišćen asfalt za automobile", neodrživ je. Sve dok se čišćenje tramvajskih stajališta bude radilo po nalogu inspekcije umjesto po automatizmu, i sve dok se mreža javnog prijevoza bude popravljala tek kad pukne umjesto da se preventivno štiti problem će ostati.

U vraćanju grada "u život" trebaju učestvovati i građani koji su dužni očistiti prostore ispred svojih nekretnina i poslovnih prostora, u većini slučajeva to nije učinjeno - i to bi trebao neko nadgledati i kažnjavati.

Problem je u sistemu

Evropa je odavno shvatila – zimska služba nije komunalna djelatnost "po potrebi", već vitalni dio sigurnosnog sistema grada. Vrijeme je da to shvati i Sarajevo.

Došlo je vrijeme da počnemo učiti na vlastitim greškama. Građani koji plaćaju skupe poreze, akcize, i kakve sve ne namete zaslužuju i traže više od ovoga. Traže grad u kojem je lakše i ljepše živjeti i sve su glasniji.

Na kraju je važno naglasiti da je jasno da se problemi koje prouzrokuju snijeg ne mogu u veoma kratkom roku otkloniti, što smo u tekstu već istakli.

Međutim, veoma je bitno imati razumijevanja i empatije prema građanima, među kojima su i oni stariji, djeca pa i osobe s invaliditetom, a za koje je kretanje u glavnom gradu BiH posljednjih dana bilo nemoguća misija. Upravo zbog toga, bilo bi lijepo ironične objave i nejavljanja na pozive u ovakvim situacijama ostaviti po strani.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad